Rast koeficijenata u prosvjeti

IMG_20190905_125316

Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske u petak 5. 9. 2019. organizirali su prosvjed s ciljem povećanja koeficijenata zaposlenika u školstvu u visini od 6.11%.

Linearno povećanje koeficijenata svim zaposlenicima

Ono što se danas linearno poveća, to se sutra može linearno i spustiti, te zbog toga nisam pristalica linearnog povećanja koeficijenata.

Već sam pisao da plaću čini umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova.  Dok je logično da se osnovica linearno povećava zato što se primjenjuje na sve zaposlenike, koeficijent složenosti poslova treba utvrditi posebno za svako radno mjesto.

Linearno smanjenje/povećanje koeficijenata iz 2013. i 2014.

Od 2001. do 2013. koeficijent tajnika škole (VSS) i učitelja/nastavnika/stručnih suradnika s položenim stručnim ispitom (VSS) bio je identičan i iznosio je 1.25.

Linearnim spuštanjem koeficijenata u 2013. godini (u vrijeme povećanja opsega poslova uvođenjem COP-a) tajnicima škola i voditeljima računovodstva koeficijent je smanjen za 3% dok je nastavnom osoblju povećan za 3% i u 2014. za dodatnih 3%.

Nakon perioda od 12 godina (do 2013.) kada su tajnici škola i učitelji nastavnici imali isti koeficijent, u razdoblju od samo 13 mjeseci razlika u koeficijentu složenosti popela se na 9%.

Otvorena pitanja prilikom određivanja koeficijenata složenosti poslova

U privatnom sektoru radnici (iste razine obrazovanja i staža) nemaju jednaku plaću.

Otvorena pitanja za nastavno osoblje:

Imaju li svi nastavni predmeti istu razinu složenosti priprema (matematika, etika, fizika, vjeronauk, povijest, tjelesna i zdravstvena kultura itd.)?

Konkurira li za svako radno mjesto u školi isti broj kandidata (informatika, hrvatski jezik, filozofija, njemački jezik itd.)?

Koje nastavne profesije su tražene i u privatnom sektoru i koliko tamo zarađuju?

Otvoreno pitanje za nenastavno osoblje:

Koliko ljudi u ministarstvu/agenciji je potrebno kako bi obavljali poslove koje tajnik škole/voditelj računovodstva obavlja sam?

Kakav model želimo?

Hoćemo li zadržati trenutačni model ”odokativnog” određivanja koeficijenata složenosti poslova (koji se bazira na proračunskim prihodima/rashodima u sljedećoj fiskalnoj godini) ili je vrijeme da se razgovara o drugačijem modelu u kojem je koeficijent, odnosno plaća definirana na temelju jasnih kriterija.

Ako u 2019. radim veći broj poslova i njihova složenost se povećava u odnosu na 2012. godinu, kako je moguće da imam niži koeficijent složenosti poslova?

3 misli o “Rast koeficijenata u prosvjeti

  1. Radim u spec. ustanovi koja u svom sastavu ima i OŠ i pored toga Srednju strukovnu školu. Godine 2013. imao sam oko 230 zaposlenika jer smo mi bili formalno “posodavci” i pomoćnicima u nastavi za grad i županiju. Radio sam ja (i narav-no računovodstvo) od 08:00 do cca 20:00 ili i do 22:00 i te godine i iduće 2014. svaki dan tako. Koliko sam samo odluka o slobodnim danima, za slučaj smrti, za DDK, za vjenčanja, za stručne ispite i putnih naloga za naše djelatnike i Pom. u nastavi napisao to ne znam niti ja sam. Sve te odluke je trebalo provesti i računovodstvo plus obustave po kreditima, invalidnosti, primanja pod ovrhama itd. .. itd. .. Te 2013 smo radili SVAKU subotu i to po najmanje 8 sati (na žalost bilo je i nedjelja) Kolegica u računovodstvu (sada treću god. u drugoj firmi) jer ima start HRK =8.500,oo mi je svaki ponedjeljak dolazila oko 19:00 h i govorila: Ja ovo ne mogu više, ja ću dati otkaz !!! Idem kući jer mi mozak više ne radi !!! Sutra ću doći u 06:00. Po mome sjećanju ja sam te šk. god. Napisao samo za PUN oko 160 ugovora o radu, prijavio na MIO i HZZO. I kako su pojedini od njih (na njihovu sreću) se zaposlili na neodređ. – piši otkaz + MIO i HZZ i idući dan ug. o radu za novog PUN koji je morao doći zbog djeteta o kome je brinuo. Brojao sam te šk. god DO BROJA 78 ugovora o radu i 78 otkaza. A uz sve to po 10 – 15 natječaja godišnje i zapisnici ŠO i 78 ODLUKA ŠO o prijemu u R.Odnos Rekao sam kolegici iz rač. da mi dođe da UDARAM GLAVOM U ZID. Jednom sam rekao da ću skočiti kroz prozor jer UMIREM OD 12-satnog Radnog dana i radnih subota. Za 18 mj. takvog rada nitko nam nije rekao niti Hvala. NAJTUŽNIJE OD SVEGA je TO – ŠTO NITI V. RAČ. NITI JA SE NISMO OTIŠLI NA BOLOVANJE. V. rač. mi je rekla, pa ja to ne mogu, ostat će ljudi bez plaća, bez dječ. doplataka, bez olakšica itd. .. I nismo otišli na bol. Niti v. rač. niti ja. Jer tko god da dođe, treba mu barem 60 – 70 dana da pohvata konce za 240 ljudi . .. Tada smo shvatili onu narodnu poslovicu: Dobrog radnika i dobrog čovjeka lako je prepoznati. ODMAH VIDIŠ DA JE BUDALA ..

    Sviđa mi se

  2. Nažalost niti ove godine nije se uspjelo u vraćanju koeficijenta za tajnike. Očito nismo nikome važni, ali važno je da posao mora biti napravljen …
    Izgleda da ću ja prije u mirovinu nego će netko shvatiti kakav je posao tajnika škole …
    Žao mi je da se prave razlike u istoj grani djelatnosti među zaposlenicima …
    Želim nam svima sretan početak nove školske godine …
    Marija Šanjek, tajnica škole

    Sviđa mi se

    • Da sindikati imaju drugačiji pristup radnom mjestu tajnika škole do te razlike nikad ne bi došlo.Međutim, radno mjesto tajnika škole smatra se niže vrijednosti od radnog mjesta učitelja i računovođe.
      Nastavno, ne samo da nas ne uvažavaju kao stručnjake, već i degradiraju svojim postupcima.Od same škole, od sindikata i u konačnici zakonodavca.Za mojih 36 godina rada u školi prošla sam razne vaze odnosa prema radnom mjestu tajnika.Važni smo i odgovorni samo onda kad nas posjećuju inspekcije i kad se traži odgovornost.Vrlo žalosno.
      Branka Moržanj, dipl.iur.,tajnica škole

      Liked by 1 person

Komentiraj