Na tribini su sudjelovali:

• Prof. dr. sc. Vedran Đulabić, Katedra za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu,
• Ana Tuškan, Glavni tajnik Sindikata hrvatskih učitelja,
• Mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje i voditeljica radne skupine za novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
• Vesna Hrvoj-Šic, voditeljica službe za strukovno obrazovanje u MZO-u.

Tribina je organizirana nakon 2012. godine s namjerom da se raspravi o statusu tajnika škole povodom donošenja novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Od 2012. godine poslovi tajnika škole kontinuirano se povećavaju bez naznaka da će se taj trend zaustaviti. Mogućnost napredovanja i dalje ne postoji, a koeficijent je smanjen za 6% (2012. tajnici škola – VSS – imali su isto koeficijent kao i učitelji/nastavnici/stručni suradnici s položenim stručnim ispitom).

Tribinu je otvorio prof. Đulabić koji je ukazao da bi svaka organizacija trebala imati ustrojstvenu jedinicu koja se brine o učinkovitosti i inovacijama. Postoje brojne metode i tehnike u javnom menadžmentu koje daju odgovor na pitanje na koji način se može poboljšati učinkovitost organizacije. Najprirodnija točka na kojoj bi se trebalo voditi računa o javnom menadžmentu u školama je tajništvo.

Prof. Đulabić je istaknuo da su uvjeti za ravnatelja nonsens, odnosno da ključni uvjet ne može biti odgovarajući studij za radno mjesto učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, već bi osoba na toj poziciji trebala imati prvenstveno znanja o upravljanju (javnom) organizacijom. 

Zakon o ustanovama je dao fakultativnu mogućnost da se poslovodna funkcija  i funkcija vođenja stručnog rada razdvoje, međutim Zakon o odgoju i obrazovanju ovu mogućnost nije razradio.

Škole bi trebale imati tajništvo, a veličina tajništva bi ovisila o veličini škole. Nužno je normirati koliko korisnika (učenika) i zaposlenika jedna osoba može samostalno opsluživati, a kada je potrebno osigurati dodatne (administrativne) radnike.

Glavna tajnica SHU Ana Tuškan je istaknula da se od 2012. nije ništa promijenilo u shvaćanju uloge i važnosti tajnika škole.  2017.  godine SHU i UTIRUŠ su u zajedničkom istraživanju utvrdili da su se poslovi tajnika škola gotovo udvostručili. Posebno su se povećali administrativni poslovi koje škole obavljaju za osnivače, kao i poslovi koji su posljedica digitalizacije.

Mr. sc. Vesna Šerepac je istaknula kako radna skupina radi na pripremi Nacrta Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Radna skupina je upoznata s inicijativama od strane UTIRUŠ-a i HZOŠ-a i sve materijale su prošli, te postoji puno toga gdje je bilo dodirnih točaka i gdje nije (nije se preciziralo na što se odnosi). Potrebno je normirati i standardizirati poslove tajnika škola, na način da se za sve škole usvoji jedan pravilnik koji će odražavati stvarno stanje.

Sve ono što se tiče poslove tajnika škola koji se obavljaju potrebno je urediti i u novom Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (nije objašnjeno zašto je ovo relevantno za statusna pitanja – napredovanje tajnika i izjednačavanje koeficijenta).

Tajnici su pozvani da ukažu i na procese koje je moguće pojednostaviti u poslovanju školskih ustanova,  a digitalizacija bi trebala ispuniti i tu funkciju.

Nadalje, gđa. Šerapac ističe da su tajnici škola prvi suradnici ravnatelja i njihova uloga je bitna u odgojno-obrazovnom sustavu.

Zbog potpisivanje izjave o povjerljivosti članova radne skupine, o  sadržaju nacrta novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije se govorilo na tribini.

U raspravi koja je uslijedila gđa. Hrvoj-Šic je, odgovarajući na pitanje,  zaključila da tajnik treba donositi odluke i za taj posao biti adekvatno plaćen i obrazovan.

U raspravi koja je uslijedila izneseno je:

– sistematizacija poslova nije (jedino) rješenje, svaki pravilnik će biti ”mrtvo slovo na papiru” ako će većinu ”ostalih” poslova i dalje obavljati tajnici škola,

– veliki problem je preopterećenost u količini poslova i nemogućnost da se posao napravi u redovnom radnom vremenu,

– nošenje posla doma, nemogućnost korištenja godišnjeg odmora, rad za vrijeme bolovanja, nemogućnost nalaska zamjene (koja može samostalno obavljati posao),

– ne plaćanje prekovremenih sati,

– ne odobravanje administratora.

U više navrata je istaknuta nužnost da se tajniku škole omogući status koji je izjednačen sa statusom stručnog suradnika, odnosno isti koeficijent i mogućnost napredovanja.

Ako osoba s više od 10 godina iskustva nije u mogućnosti u redovnom radnom vremenu (bez pauza) obaviti svoj posao, onda postoji sistemski problem koji se može riješiti isključivo dodatnim zapošljavanjem administrativnih referenata.