Odredba o jednakoj plaći za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti je implementirana u odredbe Zakona o radu. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama  propisao je ”jednaku plaću za jednaki rad i rad jednake vrijednosti” kao jedno od temeljnih načela.

Prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama pitanje jednakosti plaće na istim radnim mjestima stavlja na vrh prioriteta zbog kojih se novi Zakon donosi.

Hoće li novi Zakon o plaćama nešto promijeniti?

Odredbe Zakona o radu koje se odnose na jednaku plaću za jednak rad i rad jednake vrijednosti odnosne se na suzbijanje razlike u plaćama između muškaraca i žena za isti posao. Ako muškarac i žena rade isti posao (sa istim odgovornostima) onda za svoj rad moraju imati i istu plaću. Odredbe iz Zakona o radu ne odnose se na razliku u plaći između dva muškarca ili dvije žene koje obavljaju isti posao, već isključivo na diskriminaciju temeljem spola (muškarac – žena).

Javni sektor ima transparentnu politiku plaća što znači da su koeficijenti za svako radno mjesto javno objavljeni i time se jamči jednaki koeficijent ženama i muškarcima za isto radno mjesto.

Međutim, diskriminacija na temelju spola nije jedini problem jednake plaće za rad jednake vrijednosti.

Novi Zakon o plaćama bi trebao staviti fokus na radno mjesto, na način da je svako radno mjesto (sa istim poslovima i odgovornostima) plaćeno jednako.  

Za pravedno vrednovanje koeficijenata (plaće) potrebno je provesti analizu svih radnih mjesta  u državnoj upravi i javnim službama.

Problem je što nejednakost nije prisutna isključivo između različitih sustava (primjerice agencije, ministarstva, škole i suda) već i unutar istih sustava i radnih mjesta.

Sadašnji koeficijent tajnika škole utvrđen je bez kriterija

Poslovi tajnika škole  vrednovani su istim koeficijentom bez obzira na veličinu škole, različite programe i specifične poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi. Kolege koji imaju veći djelokrug posla bi trebali imati i veću plaću.

Koeficijent složenosti poslova tajnika škole potrebno je vrednovati u odnosu na:

– složenost poslova na radnom mjestu,

– raznovrsnost poslova i područja rada,

– samostalnost u radu.

Tajništva drugih organizacija (agencija, ministarstava) zapošljavaju i više desetina ljudi, dok je cijeli proces u školama osiguran, u pravilu, od strane jedne osobe. O statusu tajnika već sam pisao i to je moguće pročitati na blogu.

Na temelju novog Zakona koeficijent će se urediti uredbom na prijedlog ministarstva rada uz prethodno mišljenje Vijeća za praćenje i unapređenja sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.  

Zalaganje za pravedan koeficijent za tajnike škola (voditelji računovodstva nisu isključeni) nastavljam prema Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i budućim članovima Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.

Koji su primjeri (ne)jednake plaće u odgojno-obrazovnom radu?  

U školstvu postoje poslovi učitelja i nastavnika (temelju pravilnika kojima je uređena norma) koji su izjednačeni s neposrednim odgojno-obrazovnim poslovima.

Navedeni poslovi nisu plaćeni jednako.

Primjer bruto plaće za posao razrednika u srednjoj školi.

*nastavnici imaju položen stručni ispit i 5 godina staža.  

Nastavnik hrvatskog jezika	Nastavnik engleskog jezika	Nastavnik biologije
147,83€	140,80€	134,40€

Posao razrednika nije jednako vrednovan zato što predmeti imaju različitu normu: hrvatski 20, engleski 21 i biologija 22. Posljedica različite norme je različita plaća za posao jednake vrijednosti. Nastavnici iz primjera imaju istu plaću za rad u punom radnom vremenu, ali je vrijednost razredništva veća, što je norma manja.

Primjer bruto plaće za posao ispitnog koordinatora u srednjoj školi koja ima 101 do 150 učenika četvrtog razreda (8 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada)

*nastavnici imaju 15 godina staža

Nastavnik hrvatskog jezika savjetnik	Nastavnik engleskog jezika stručni ispit	Nastavnik biologije mentor
755,63€	589,19€	629,28€

Što je veći broj sati za poslove koji su izjednačeni s odgojno-obrazovnim radom, veća je razlika u vrednovanju rada.

Ako je nastavnik napredovao u zvanju,  status (mentora/savjetnika) nije povezan s ostalim poslovima koji su izjednačeni s neposredno-odgojno obrazovnim radom (razrednik, satničar, ispitni koordinator, sindikalni povjerenik i dr.) ali utječe na vrednovanje tih poslova.

Činjenica da napredovanje u zvanju utječe na plaću (zajedno sa različitom normom) za posljedicu ima da se ostali odgojno-obrazovni poslovi učitelja i nastavnika ne vrednuju jednako, odnosno ne poštuje se načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti.

Pitanje je hoće li donošenje novog Zakona o plaćama u kombinaciji sa novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi otvoriti i pitanje kriterija temeljem kojih su propisane norme iz nastavnih predmeta.

Novi Zakon o plaćama predviđa mnoštvo novina i one će biti detaljnije obrađene na webinaru u rujnu.