U Večernjem listu 8. ožujka 2016. godine objavljen je članak novinarke Marine Šunjerge s temom otkaza onih koji nisu potrebni u javnoj upravi.
O ozbiljnosti pristupa samoj tematici najbolje govore brojevi s kojima se barata u tekstu. Za “10.000 otkaza” potrebno je “dvije miljarde kuna” otpremnine. Koja su to radna mjesta i na koji način je utvrđeno da su ista višak, o tome (srećom) ni slova. Nakon numeričkog kreacionizma, gđa. novinarka u daljnjem tekstu zaključuje da je “bolje smanjiti broj zaposlenih nego smanjiti primanja službenika” i otvara pitanje koga otpustiti.
Prije odgovora na postavljeno pitanje, slijedi malo “istraživačkog novinarstva” o stanju administracije u hrvatskim bolnicama. Jedna hrvatska bolnica na svakog zaposlenog doktora ima jednog “administrativca” na pola radnog vremena sa srednjom stručnom spremom. Na temelju provedenog istraživanja gđa. novinarka zaključuje da je isto u gotovo svakoj (ostali smo numerički zakinuti) zdravstvenoj ustanovi.
Nakon uvida u administrativnu prekapacitiranost zdravstvenih ustanova, došle su na red i one školske. Pa tako gđa. novinarka konstatira da u tisuću škola u svakoj radi jedna tajnica i jedan računovođa, “iako u školama ima malo posla”. Ovdje završava numerički kreacionizam, pa smo ostali zakinuti za točan omjer nastavnika i školskih “administrativaca”.
Slijedi i odgovor na pitanje koga otpustiti. Višak su “tajnice i računovođe” koji trebaju otvoriti mjesto logopedima koji su “potrebniji za obrazovanje i odgoj djece od tajnica”.
Na kraju ”reformskog” članka gđa. novinarka uglavljuje socijalnu komponentu i konstatira da je bivša Vlada iza neuspješne reforme (outsourcinga spremačica i domara) zapravo sakrila nepotrebno zaposlenu birokraciju.
Umjesto zaključka:
Tajnik škole 
G. novinarka je ovim svojim člankom je dokazala potpuno nepoznavanje sustava javnih službi unutar kojeg je i osnovno obrazovanje. Tajnik škole je tajnik ustanove kao što i ostale ustanove imaju svoje tajnike u Republici Hrvatskoj. U svom “novinarskom istraživačkome radu ” trebala se potruditi i malo bolje istražiti poslove tajnika i voditelja računovodstva u školama. Nakon dublje analize problema, ako je njena namjera iskrena sigurno ne bi napisala ovakav članak. Za primjer radim u školi koja ima 85 zaposlenih preko 700 učenika tri područne škole, školska kuhinja i samo dvoje zaposlenih tajnik škole i voditelj računovodstva. Spominje javnu nabavu, pa to je segment našeg posla u odnosu na ostale poslove u školi.
Sviđa mi seSviđa mi se