Pravičan koeficijent tajnika škole

Ustavni sud je 23. veljače 2021. donio rješenje kojim ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti  s Ustavom i zakonom koeficijenata tajnika škole II. vrste (VŠS) u odnosu na ostale koeficijente II. vrste iz Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Tko je pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom?

Postupak je pokrenuo tajnik škole u 2019. godini. U svom prijedlogu istaknuo je da tajnik škole (II. vrste) ima najmanji koeficijent (1.086 – koeficijent iz 2019.) u odnosu na druge službenike II. vrste iz Uredbe.

Nadalje ističe, da u  školama rade i učitelji sa završenom višom školom (II. vrste) koji imaju koeficijent 1,235, a tajnici škola (sa istim formalnim obrazovanjem) imaju 14% niži koeficijent odnosno 1.086.  

Predlagatelj je spomenuo i nelogičnosti vezane za druga radna mjesta (II. vrste) koja imaju viši koeficijent od tajnika škola.

Kako se očitovala Vlada RH?

Razlika u koeficijentima za izračun plaće tajnika različitih ustanova, odnosno tajnika ustanova i učitelja temelji se na razlici u procjeni složenosti poslova koje ti službenici obavljaju.

Što je ocijenio Ustavni sud?

Ustavni sud ocjenjuje da je propisivanje posebnog naziva radnog mjesta tajnika i odgovarajućeg koeficijenta u navedenim javnim službama uzrokovano razlikom u složenosti poslova koje službenici u pojedinim navedenim javnim službama obavljaju na tom radnom mjestu.

Navedeno za svoju posljedicu nema povredu prava na jednakost pred zakonom u odnosu na javne službe za koje je propisan poseban naziv radnog mjesta tajnik i odgovarajući koeficijent složenosti poslova.

Procjena koeficijenata

U skladu sa Zakonom o plaćama u javnim službama vrijednost koeficijenta radnih mjesta određuje Vlada Uredbom temeljem prethodnog mišljenja: Ministarstva financija, nadležnog ministarstva i sindikata. Zakonom je uređen samo raspon koeficijenata, dok kriteriji za određivanje nisu propisani.

Osnovni problem definiranja složenosti poslova, koji se temelji na koeficijentima, je što se koeficijente ne određuje, oni se ”procjenjuju”.

Kako su koeficijenti numerički izraženi, bilo bi logično da se stupanj složenosti može odrediti uz pomoć formule (koja je ista za sva radna mjesta).

Puno je faktora koji utječu na složenost radnog mjesta: raznolikost i količina posla, odgovornost, prilagodljivost promjenama i dr.    

Praktično je pitanje koliko radnih mjesta u javnom sektoru kumulira: pravnu službu, kadrovsku, pisarnicu i opću administraciju. Koliko radnih mjesta kumulira funkcije službenika za zaštitu podataka i službenika za informiranje. Na kojim radnim mjestima službenici samostalno obavljaju poslove bez naloga nadređenog. Na kojim radnim mjestima službenici informiraju svoje nadređene o propisima iz nadležnosti organizacije. Na kojim radnim mjestima nema sustavnog mentoriranja itd.

Za kraj ostavljam otvoreno pitanje za svako radno mjesto u javnom sektoru, koliko ljudi bi obavljalo poslove tog radnog mjesta da ono postoji u privatnom sektoru?

2 misli o “Pravičan koeficijent tajnika škole

  1. Svaka čast tajniku koji je pokrenuo pitanje ocjene postupka.Složenost poslova procjenjuju oni koji nemaju pojma ni predodzbu o vrsti takvog posla i nemogu ga ni imati.Tajnicima školskih ustanova ostaje da se angaziraju ,udruze i sami utjecu na svoj polozaj i koeficijente.U tijeku je donošenje Kolektivnog ugovora ,bit ce izmjena Zakona o odgoju iobraz… itd.Dok im se kroji sudbina oni ko galjioti veslaju.Doveslat ce do mirovine i biti socijalni slucajevi sa završenim fakultetoma.Drustvo njihov rad percipira sukladno koeficijentu koji imaju.Učitelji se bore za svoj status i izborili su se ,koliko toliko, ako ništa drugo time da su povlasteni jer su nastavno osoblje (kroz raznorazne dodatke i visinu koeficijenta) u odnosu na nenastavno osoblje.Tajnici i racunovode, ili se udruzite i izborite da vam rad bude vrednovan prema slozenosti koja je, a ne kakvu je percipiraju oni koji nemaju pojma o vasim poslovima, ili trazite novo mjesto pod suncem pa makar onim što grije u Evropi.Inace vas nakon postenog i slozenog intelektualnog rada čeka bijedna mirovina jer vam je placa uglavnom niža od prosjecne u Hrvatskoj.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s