Tajništvo školske ustanove

Školska ustanova ima tajnika. Što je s radnim mjestom voditelja računovodstva, kada škola ima pravo na administrativnog ili računovodstvenog referenta i na temelju kojih kriterija se o tome odlučuje?

Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto koje školska ustanova mora imati sukladno članku 102. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon).  

Zakon predviđa radno mjesto tajnika i formalno obrazovanje koje je potrebno za obavljanje posla tajnika škole. Djelokrug rada propisan je Pravilnicima o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima (dalje: Pravilnik) za osnovne i posebno za srednje škole.

Državni pedagoški standard (dalje: DPS) za osnovnoškolski sustav i posebno za srednjoškolski sustav uređuje kadrovske, prostorne i tehničke uvjete za uredno funkcioniranje škole.

Može li škola imati tajnika na nepuno radno vrijeme?

Pravilnik za srednjoškolske ustanove propisuje da srednjoškolska ustanova ima tajnika škole i voditelja računovodstva u punome radnom vremenu.

Pravilnik za osnovnoškolske ustanove propisuje da osnovna škola ima tajnika i voditelja računovodstva.

Pravilnik i DPS za osnovnoškolski sustav ne predviđaju zapošljavanje tajnika na nepuno radno vrijeme, odnosno nije propisan kriterij koji bi škola morala zadovoljiti kako bi imala tajnika škole i voditelja računovodstva u punom radnom vremenu.

Prijedlog DPS-a za osnovnoškolski sustav iz 2008. predvidio je kriterije za puno radno vrijeme tajnika i računovođe. U Prijedlogu je bilo propisano da škola s manjim brojem razrednih odjela (manje od 16) zapošljava tajnika i računovodstvenog radnika u nepunome radnom vremenu.

Odredba iz Prijedloga DPS-a je promijenjena, iz čega proizlazi da je postojala intencija da se propiše potrebna veličina škole (za rad tajnika i računovođe u punom radnom vremenu) takva odredba nalazila bi se u DPS-u.

Zašto neke škole imaju tajnika u nepunom radnom vremenu ili jednu osobu koja kombinira poslove tajnika škole i voditelja računovodstva?

Hibridno radno mjesto tajnika škole i voditelja računovodstva (u jednoj osobi) nije predviđeno u propisima.

DPS osnovnoškolskog sustava u članku 15. stavku 1. propisuje ”osnovna škola zapošljava tajnika i voditelja računovodstva”.  

DPS srednjoškolskog sustava u članku 8. stavku 1. propisuje da srednja škola optimalne veličine (400 do 500 učenika) zapošljavanja ravnatelja, tajnika, radnika na računovodstvenim poslovima i administrativnog radnika.

Zakon predviđa imenovanje ravnatelja na vrijeme od pet godina  u punom radnom vremenu bez obzira na veličinu školske ustanove.

Opravdano pitanje za Ministarstvo znanosti i obrazovanja (dalje: MZO)  koje bi škole, koje imaju tajnika i voditelja računovodstva u nepunom radnom vremenu, trebale postaviti je na temelju kojih kriterija je smanjeno radno vrijeme tajniku škole i/ili voditelju računovodstva?

Postavlja se i pitanje na temelju koje pravne osnove je odobrena samo jedna osoba za obavljanje  posla tajnika škole i voditelja računovodstva, ako takvo radno mjesto nije predviđeno.

Koji su kriteriji za zapošljavanje administratora?

DPS za osnovnoškolski sustav ne uređuje radno mjesto administrativnog referenta, ali predviđa posebnu sobu administracije (pored sobe za tajnika i računovodstvo) .

DPS za srednjoškolski sustav predviđa zapošljavanje administrativnog radnika u školama optimalne veličine (od 16 do 20 razrednih odjela i od 400 do 500 učenika).

Pravilnik za osnovnoškolske ustanove predviđa jednog administrativnog radnika za školu s više od 800 učenika.

Pravilnik za srednjoškolske ustanove predviđa jednog administrativnog radnika na pola radnog vremena za školu koja ima do 336 učenika i 50 zaposlenika, jednog administrativnog radnika u punom radnom vremenu za školu koja ima od 337 do 600 učenika i 51 do 70 zaposlenika i za škole koje imaju više od 601 učenika i 71 zaposlenika predviđena su dva administrativna radnika.

DPS-om za srednjoškolski sustav propisan je samo broj učenika i razrednih odjela kao uvjet, pa se postavlja pitanje zašto je u Pravilniku za srednjoškolske ustanove dodan i uvjet zaposlenih radnika.

Srednja škola koja ima 601 učenika i 71 zaposlenika ostvaruje pravo na 2 administrativna radnika, dok bi osnovna škola sa 790 učenika i 90 zaposlenika ostala bez prava na administrativnog radnika.

Zašto su propisani ovakvi kriteriji? Ako je ovo bila ”mjera štednje” u recesijskoj 2014., vrijeme je da se ova nepravda ispravi. Osnovne škole su u znatno lošijem položaju i za ovakvo rješenje ne postoji objektivan razlog.

Koji problem rješava administrativni radnik?

Pravilnici su doneseni u 2011. za srednje škole i u 2014. za osnovne škole. Prošlo je više od deset godina od donošenja, pojavilo se mnoštvo dodatnih poslova, krajnje je vrijeme da se Pravilnici revidiraju.

Stupanjem na snagu nove Uredbe o uredskom poslovanju predviđen je novi model povezivanja i razmjene podataka u javnom sektoru putem informacijskog sustava za uredsko poslovanja. Korištenje informacijskog sustava uredskog poslovanja već sada traži značajno više vremena (u odnosu na ono koje je bilo prije nove Uredbe). Kada krene puna primjena Uredbe u praksi odnosno razmjena podataka između tijela u javnom sektoru, nužno je da škole imaju potrebne administrativne kapacitete (zaposlenog administratora).

Svaka osnovna i srednja škola (osim onih najmanjih) treba osobu (administrativno-računovodstvenog referenta) u punom radnom vremenu koja će rasteretiti tajnika od poslova uredskog poslovanja i izdavanja potvrda za učenike i rasteretiti voditelja računovodstva od izrade i knjiženja izlaznih faktura i pomoći u obračunu plaće.  Ovo je nužno kako bi tajnik škole i voditelj računovodstva imali mogućnost obavljati svoje poslove unutar redovnog radnog vremena.

Žurno su nam potrebni novi Pravilnici s jedinstvenim kriterijima, na način da i osnovne škole imaju iste mogućnosti za zapošljavanje administratora kao i srednje škole.

Što se može napraviti?

U postupku e-Savjetovanja, povodom izmjena i dopuna Zakona, u studenom 2023. uključilo se više od 800 tajnika škola i voditelja računovodstva gdje je jasno argumentirana cijela problematika.

Predstavnici Udruge tajnika i računovođa u školama na sastanku u MZO-u 9. siječnja 2024. upoznali su predstavnike MZO-a s problematikom neodobravanja administratora i predloženo je donošenje novih Pravilnika.

Nužno je redefinirati kriterije koje propisuje Pravilnik i uskladiti osnovne i srednje škole.  

Da se ubrzaju konkretni potezi MZO-a, predlažem svim školama koje nemaju administratora da pošalju zahtjev s obrazloženjem zbog čega im je potreban administrator uz napomenu da nije moguće osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom između postojećih radnika (tajnika škole i voditelja računovodstva).

Škole koje nemaju tajnika i/ili voditelja računovodstva u punom radnom vremenu mogu tražiti suglasnost do punog radnom vremena.

3 misli o “Tajništvo školske ustanove

  1. Poštovani,
    Još jedna važna razlika o kojoj nitko ne priča….velika je razlika raditi u gimnaziji sa 600 učenika ili u strukovnoj školi.
    Strukovne škole imaju završni rad, praksu učenika, deficitarna zanimanja, besplatne udžbenike, kuhinju, radionicu, nabavu, učenike s teškoćama (TES-posebna odjeljenja) , doprinose za praksu, više vrsta povlastica prijevoza i da ne nabrajam dalje……
    Mi imamo dvije agencije ASOO i AZOO.
    Naravno, ne umanjujem obim poslova u gimnaziji, samo želim istaknuti da o ovome nitko niti ne priča.

    Sviđa mi se

    • Slažem se, strukovne škole imaju dodatne poslove u odnosu na gimnazije i nisu sve srednje škole u istoj poziciji. Nisam pokrio detaljne razlike između škola, ideja je da je potreban novi Pravilnik koji će uzeti u obzir stvarne poslove koji se obavljaju u 2024. i objektivne kriterije.

      Sviđa mi se

Odgovori na dmikolji Otkaži odgovor