Na sjednici Vlade, održane 19. ožujka 2025., mogli smo čuti se sadašnja Vlada nakon 33 godine odvažila donijeti novi Zakon o plaćama koji bi trebao osigurati za ”približno isti rad, približno iste plaće”. Rečeno je da su u procesu reforme angažirani međunarodni stručnjaci i da su se s predstavnicima sindikata vodile tijesne konzultacije prije donošenja koeficijenata.

Određuje li se koeficijent na temelju pregovora Vlade i sindikata?

Ne. Zakon o plaćama propisuje da se koeficijenti određuju na temelju analitičkog vrednovanja svakog radnog mjesta.  Propisano je 6 temeljnih kriterija (kompetencije, složnost poslova, odgovornost, suradnja, upravljanje i posebni uvjeti rada) koji su razrađeni u podkriterije i vrednovani u 5 razina.

Npr. kriterij iz kompentencije je vrednovanje razine završenog formalnog obrazovanja:

Razina 1 = osnovna škola; razina 2 = srednja škola; razina 3 = preddiplomski studij (prvostupnik); razina 4 = diplomski studij (magistar struke); razina 5 = doktor znanosti.

Svaki kriterij (potrebna razina obrazovanja) nosi bodove koji ovise o razini koja je propisana za određeno radno mjesto.

Zašto je ovo bitno?

Na temelju analitičkog postupka, svako radno mjesto bi trebalo biti vrednovano s određenim brojem bodova. Na temelju dobivenih bodova određuje se koeficijent.

Zamislite situaciju u kojoj učitelj ne daje ispravak pisane provjere učeniku i ne omogućava uvid roditeljima u pisanu provjeru. Učitelj je svim učenicima dao pozitivnu ocjenu i nije mu jasno zašto bi se netko žalio, ako svi imaju prolazne ocjene. Razrednici uvjeravaju roditelje da su se oni maksimalno založili da se navuče što više bodova. Umjesto uvida u pisanu provjeru, ravnatelj pokazuje statistiku škole i kako su se kretale ocjene od 2019. do 2025. Ako i to nije dovoljno, onda se u ministarstvu može dobiti statistika iz drugih škola koja bi trebala dokazati da je ocjena zadovoljavajuća.

Bez ”pisane provjere”, odnosno analitičke procjene radnog mjesta dobivena ocjena (koeficijent) ne znači ništa. Koeficijent je u tom slučaju nezakonit.

Ako je sustav odokativan što su radili međunarodni eksperti?

Na ovo pitanje nemam odgovor. Ne postoji javno objavljena informacija iz kojega možemo dobiti odgovor na pitanje tko su eksperti,  što su radili i koliko je to koštalo.

Mogu samo predpostaviti da su oni sudjelovali u pripremi tehničkih Uredbi (koje razrađuje kriterije, bodove i koeficijente) donesenih na temelju Zakona o plaćama.

Kako se bodovi pretvaraju u koeficijent?

Uredba ima 16 platnih razreda.

Svaki platni razred ima raspon bodova i pripadajući raspon koeficijenata.

Ako je temeljno načelo Zakona o plaćama ”jednaka plaća za jednak rad”, znači li to da bi bodovi (na temelju kojih je određen koeficijent) trebali biti barem približno izjednačeni?

Imamo li  pravedan (približno jednaka vrijednost boda) sustav najbolje pokazuje tablica:

Što pokazuju brojevi?

Veći platni razredni imaju značajnu prednost u odnosu na manje razrede po pitanju vrednovanja bodova u odnosu na koeficijent.

Vrijednost 1 boda je 2076% veća u 16. platnom razredu od 3. platnog razreda.

U prvih osam razreda nalazi se najveći broj zaposlenika u obrazovanju i to su platni razredi u kojima bodovi vrijede najmanje.

Kumulativno od 9 do 12 platnog razreda bodovi vrijede 31,7% više u odnosu na prvih osam razreda, dok bodovi od 13 do 16 platnog razreda vrijede 182,9% više u odnosu na prvih osam razreda.

Kako objasniti ove razlike?

Od 2 do 7 platnog razreda postoji negativna vrijednost po bodu (iznimka u 4 razredu). U 8 platnom razredu je povećanje, pa ponovni pad u 9 i 10 platnom razredu. Od 11 platnog razreda slijedi značajan rast.

Ovakav rezultat ukazuje na mogućnost da je nova matrica samo tehnički usklađivana s postojećom masom plaća bez kalibracije rezultata u skladu s propisanim načelima.

Da bi novi sustav nazvali reformom, on je trebao riješiti dva ključna problema:

1) Objektivno vrednovati rad na temelju propisanih kriterija (bez utjecaja politike) i

2) Dizajnirati sustav koji omogućava jednako vrednovanje rada.

Kriteriji za vrednovanje rada su propisani, ali je upitno jesu li barem neka radna mjesta zaista vrednovana. Ono za što imam dokaz je da radno mjesto tajnika školske ustanove nije vrednovano.

Ako se vrednovanje bude provelo, bitno je istaknuti da načelo jednake plaće treba primijeniti i na vrijednost boda. Nije moguće dizajnirati apsolutno pravedan sustav koji će omogućavati da je vrijednost boda ista u svih 16 platnih razreda, ali je apsolutno neprihvatljiva razlika veća od 20x između dva platna razreda.