Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. 7. 2019. i propisao je obvezu poslodavcima (koji zapošljavaju najmanje pedeset zaposlenika) donošenje općeg akta kojim će urediti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. U nastavku teksta pročitajte o razlozima donošenja Zakona, primjeru općeg akta koje su škole dužne usvojiti i imenovanju povjerljive osobe.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. 7. 2019. i propisao je obvezu poslodavcima (koji zapošljavaju najmanje pedeset zaposlenika) donošenje općeg akta kojim će urediti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. U nastavku teksta pročitajte o razlozima donošenja Zakona, primjeru općeg akta koje su škole dužne usvojiti i imenovanju povjerljive osobe.

Do donošenja Zakona nije postojao jedinstveni propis koji je uređivao problematiku zaštite prijavitelja nepravilnosti odnosno ”zviždača”.   U Zakonu su objedinjeni pravni standardi zaštite prijavitelja nepravilnosti: prava prijavitelja nepravilnosti, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti i prekršajne odredbe.

Zakon definira:

– nepravilnost (kršenje zakona i drugih propisa, te nesavjesno upravljanje koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa na javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima EU, a povezano je s obavljanjem posla kod poslodavca).

– prijavitelja (fizička osoba koja prijavljuje nepravilnost i povezana je s obavljanjem posla kod poslodavca temeljem radnog odnosa ili rada izvan radnog odnosa, kao i kandidatima u postupku zapošljavanja).

– poslodavce i tijela javne vlasti (štiti sve prijavitelje nepravilnosti bez obzira rade li u privatnom ili javnom sektoru)

– povezane osobe (srodnici po krvi, bračni drugovi i druge fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima mogu povezati s prijaviteljem nepravilnosti)

– štetnu radnju (svako činjenje ili ne činjenje u vezi s prijavom nepravilnosti kojom se povređuju prava prijaviteljima nepravilnosti ili povezanim osobama)

– povjerljivu osobu (zaposlenik poslodavca imenovan za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti).

Donošenje ovog Zakona trebalo bi omogućiti zaštitu prijavitelja nepravilnosti, koji smatraju da su im povrijeđena i ugrožena prava, kroz pravnu zaštitu pred sucima koji bi trebali biti posebno educirani.

Što su škole dužne donijeti?

Sukladno članku 3. stavku 1. točki 4. škole koje imaju više od pedeset zaposlenih dužne su donijeti pravilnik kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanje povjerljive osobe.

Pravilnik je trebalo usvojiti do 1. 1. 2020.

Od ministarstava u ovome trenutku pravilnik su usvojili Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo pravosuđa. Tekst pravilnika je moguće vidjeti na:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_01_9_173.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_116_2319.html

Predviđena je novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za poslodavce koji su bili obvezni, a nisu donijeli pravilnik do 1. 1. 2020.

Tko je dužan imenovati povjerljivu osobu?

Poslodavci koji imaju više od 50 zaposlenih dužni su imenovati povjerljivu osobu  do 31. 3. 2020.

Povjerljivu osobu imenuje poslodavac na prijedlog 20% radnika, ako radnici nisu donijeli odluku poslodavac samostalno imenuje povjerljivu osobu. Na prijedlog povjerljive osobe poslodavac će imenovati zamjenika.

Postupak imenovanja povjerljive osobe trebalo bi propisati gore spomenutim pravilnikom.

Predviđena je novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za poslodavce koji su bili obvezni, a nisu imenovali povjerljivu osobu do 31. 3. 2020.

Što povjerljiva osoba radi?

Povjerljiva osoba zaprima i ispituje prijavu nepravilnosti, štiti prijavitelja nepravilnosti koji bi zbog prijave mogao biti žrtva, prosljeđuje prijavu nadležnim tijelima ako ona nije riješena s poslodavcem, obavještava prijavitelja nepravilnosti o tijeku i ishodu postupka, pisanim putem izvješćuje pučkog pravobranitelja o zaprimljenim prijavama i čuva identitet prijavitelja nepravilnosti zajedno s podacima zaprimljenima u prijavi.

Naknada za rad povjerljive osobe?

Nije predviđena naknada za rad povjerljive osobe, ali predložena osoba ne može biti imenovana bez svog  prethodnog pristanka.

Postupak prijave u slučaju da je manje od 50 zaposlenika

U slučaju da poslodavac nije u obvezi donijeti pravilnik i imenovati povjerljivu osobu, prijavitelj nepravilnosti može se izravno obratiti tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti (pučki pravobranitelj).

Zaključak

Posao povjerljive osobe kod poslodavca izrazito je odgovoran posao. S obzirom da nije predviđena edukacija za povjerljive osobe, za ozbiljno bavljenje tim poslom potrebno je barem elementarno poznavanje prava, što drastično sužava krug osoba koje bi u školi taj posao mogle kvalitetno obavljati.

Ovo je još jedna od funkcija za koju neće biti predviđena naknada, ali kako je za imenovanje potreban prethodni pristanak radnika, otvoreno je pitanje tko će posao povjerljive osobe željeti dobrovoljno obavljati.

Zbog dobrovoljnog elementa u imenovanju povjerljive osobe postavlja se i pitanje što će biti s onim poslodavcima u kojima ni jedan radnik taj posao neće htjeti obavljati, a Zakon u slučaju ne imenovanja povjerljive osobe predviđa novčanu kaznu.