Školska ploča se čisti poslije svakog sata ili predmeta kako bi učenici mogli lakše pratiti sadržaj svakog predmeta.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi će umjesto čišćenja dobiti 16. Izmjene i dopune.

Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. godinu u III. tromjesečju planirano je donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon). U Planu za 2023. godinu planirano je donošenje istog Zakona u II. tromjesečju.

U oba plana Zakon je označen kao ”RM” što predstavlja ”izvršenje najvažnijih reformskih prioriteta i mjera Vlade RH”.

Dana 4. 10. 2023. u e-Savjetovanje je pušten obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Dana 5. 10. 2023. u e-Savjetovanju je objavljen Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti MZO-a za 2024 .godinu. U novom Planu nema novog Zakona.

Zašto se od novog Zakona odustalo, iako je klasificiran kao reformski prioritet, nije objašnjeno.

Hrvatski sabor je u 2015. godini usvojio Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (dalje: Pravila).

U članku 48. stavku 4. Pravila propisano je ”ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.”

Najavljene su 16. izmjene i dopune Zakona.

Koji su detektirani problemi zbog kojih se krenulo u nove Izmjene i dopune Zakona?

– upisna područja osnovnih škola koja na postojeći način ne udovoljavaju demografskim obilježjima ni gospodarskim potrebama.

– jasnije propisivanje odgojno-obrazovnoga rada, načina rada obrazovnih i drugih radnika te zasnivanje i prestanak radnog odnosa,

– uvođenje potpomognutog i obogaćenog učenja u osnovne škole s ciljem postizanja boljih odgojno-obrazovnih ishoda,

– propisivanje različitih oblika školovanja u slučajevima iznimnih okolnosti (nastava na daljinu, nastava u kući i sl.).

– administrativno rasterećenje školskih ustanova u vođenju pedagoške dokumentacije.

U praksi je puno više problema koji traže drugačije normativno rješenje, ali kako oni neće biti predmet ovih Izmjena i dopuna fokus je na: jasnijem propisivanju odgojno-obrazovnog rada, administrativnom rasterećenju i načinu rada drugih radnika.

Odgojno-obrazovni rad učitelja i nastavnika predviđa rad na normu, a Zakon o radu takav oblik rada ne poznaje. Evidencija takvog rada isto nije predviđena u Registru zaposlenih u javnom sektoru.

Zakonom je propisana tjedna norma neposrednog rada učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika, međutim Zakon ne uređuje institut rada iznad norme.

Zakon o radu uređuje institut prekovremenog rada i ne poznaje rad iznad norme. Prekovremeni rad je rad koji je duži od ugovorenog radnog vremena.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu u slučaju prekovremenog rada ulazi u deveti sunčani sat rada. Učitelji i nastavnici koji rade iznad norme, u pravilu, ne ulaze u deveti sunčani sat rada odnosno ne rade prekovremeno u smislu Zakona o radu.

Izmjenama i dopunama  Zakona, potrebno je predvidjeti rad iznad norme, u kojim slučajevima ravnatelj može  radnika zadužiti radom iznad  norme, propisati ograničenje koliko sati radnik može raditi iznad norme i predvidjeti slučajeve kada radnik takav rad može odbiti.

Pravilnikom o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova predviđeno je da se za početak i završetak rada odgojno-obrazovnih radnika evidentira početak i završetak rada u nastavi.

Odgojno-obrazovni radnici imaju ugovore o radu i u njima je obvezan podatak mjesto rada na kojem radnik obavlja poslove. Mjesto rada su službeni prostori škole (jedan ili više ovisno o veličini školske ustanove).  

U praksi se može dogoditi da se poslovi pripreme za nastavu obavljaju izvan prostorija školske ustanove  (na što i Pravilnik o evidenciji indirektno upućuje).

Zakonom je potrebno predvidjeti poseban hibridni način rada odgojno-obrazovnih radnika prema kojem se neposredni odgojno-obrazovni poslovi obavljaju u prostorijama školske ustanove, a ostali poslovi se mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu.

U vrijeme kada nema nastave potrebno je definirati pod kojim uvjetima se poslovi mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada i na daljinu.

Pravila moraju vrijediti za sva primjenjiva radna mjesta u školskoj ustanovi.

Administrativno rasterećenje u vođenju pedagoške dokumentacije

Iz Obrasca nije jasno na koju pedagošku dokumentaciju se misli i na koji način će se rasterećenje realizirati. Hoće li se rasteretiti odgojno-obrazovni radnici na teret nekog drugog, hoće li se ići u smjeru digitalizacije(automatizacije) e-matice i e-dnevnika ili će se neki procesi ukinuti?

Ako se ide u smjeru digitalizacije i automatizacije e-matice i/ili e-dnevnika  jako je bitno da se prije promjena konzultiraju ljudi koji u praksi rade s tim bazama podataka.

Status tajnika škola i voditelja računovodstva

Uočen je problem i načina rada drugih radnika, pa ovim putem skrećem pozornost na činjenicu da tajnici škola i voditelji računovodstva nemaju status koji je izjednačen sa statusom stručnog suradnika.

Školska ustanova ima odgojno-obrazovne i poslovne procese, jedni ne idu bez drugih.

Radnici koji obavljaju odgojno-obrazovne procese (većina radnika u školi) imaju bolje koeficijente i mogućnost napredovanja, s druge strane radnici zaduženi za poslovne procese (samo 2 radnika u školi) nemaju mogućnost napredovanja i zaostaju u plaćama od 2013. godine.

Iz perspektive ukupnog troška za plaće u školama, potrebna su minorna sredstva kako bi se izjednačili tajnici škola i voditelji računovodstva sa stručnim suradnicima uz mogućnost napredovanja.  

Pozivam sve tajnike škola, voditelje računovodstva, kao i sve ostale odgojno-obrazovne radnike, da podrže tajnike škola i voditelje računovodstva koji su se već uključili u ovo e-Savjetovanje kako bi se nakon desetljeća nepravde otklonile nejednakosti i omogućilo napredovanje pod istim uvjetima.