Prigovaranje i kolektivno pregovaranje

dan

Praćenje kolektivnog pregovaranja u RH je kao gledanje filma ”Beskrajni dan”, svaki dan iste teme se nađu na stolu i pregovarači ponavljaju iste argumente. Jedini problem je što gledatelji nemaju amneziju.

NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA

Kako izračunati pravičnu naknadu za prijevoz? Ovo je pitanje svih pitanja, oko kojega se može napisati nekoliko doktorata.

Da bi ozbiljno mogli pratiti ovu temu potrebno je informirati se o:

–  ukupnoj masi troškova koja se isplaćuje za prijevoz javnih službenika i

– strukturiranom prikazu broja zaposlenika po županijama, ovisno o udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada (1-2km, 2-5km, 5-10km, 10-20km, 20-50km, 50-100km, 100-200km, 200km+).

Tek na temelju analize sadašnjih troškova, mogli bi pristupiti traženju boljeg rješenja.

Problem 1)

Zaposlenik koji stanuje manje od 2 km od adrese rada ne ostvaraje pravo na naknadu za prijevoz.

Donošenjem Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama u 2012. godini, zaposlenici koji stanuju više od 1 km, ali manje od 2 km od adrese rada, izgubili su pravo na naknadu za prijevoz. Navedeno rješenje implementirano je zbog politike ”stezanja remena”, a do sada nismo dobili točnu brojku koliko je novaca na taj način ušteđeno i argumentaciju zbog čega bi to rješenje ostalo.

Problem 2)

Zaposleniku koji ne koristi javni prijevoz, a koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao, mjesečna naknada za prijevoz umanjuje se za 25%.

Ovdje se radi o odredbi koja ima diskriminatorne elemente koji se teško mogu opravdati legitimnim ciljem. Ako osoba A koristi javni prijevoz i poslodavac joj isplaćuje 100 kn za prijevoz, zašto bi osoba B koja ne koristi javni prijevoz bila penalizirana s 25 kn? Volio bih čuti argumentaciju od predstavnika Vlade temeljem koje bi pravdali nejednaki tretman osoba u radnom odnosu, uzimajući u obzir da su temeljna načela kojima se vode potpisnici Kolektivnog ugovora – načelo pravednosti i solidarnosti.

Problem 3)

Zaposleniku koji umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil škola može isplatiti naknadu u visini cijene mjesečne karte mjesnog i međumjesnog prijevoza ili naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru ako je ona niža od visine mjesečne karte prijevoza.

Ovo rješenje sadrži odredbe koje su naizgled neutralne, ali stavljaju u nepovoljniji položaj osobe koje žive u većim gradovima (prvenstveno u Zagrebu). Osoba koji živi i radi u Zagrebu može biti udaljena od mjesta rada do mjesta stanovanja i više od 20 kilometara.

Npr. osoba u Zagrebu je udaljena od mjesta rada do mjesta stanovanja 13 km, ali ostvaruje pravo na 270 kn naknade za prijevoz, odnosno 75% mjesečne karte ZET-a (360 kn – puna cijena). Osoba koja ne živi u većem gradu za istu prijeđenu udaljenost vjerojatno bi ostvarila pravo na naknadu u visini od 0,75 kn po kilometru odnosno 400 kn mjesečno. Navedeno rješenje dovodi do neujednačene isplate radnicima za istu udaljenost.

Problem 4)

U slučaju udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada većoj od 100 km, naknada se utvrđuje u visini od 0,65 kn po prijeđenom kilometru posebnom odlukom nadležnog ministra.

Prvo praktično pitanje je zašto bi ministar (koji nije poslodavac) odlučivao o isplati naknade za prijevoz radniku koji dnevno prijeđe više od 200 km.

Ako pretpostavimo da prosječan mjesec ima 20,5 radnih dana i da radnik dnevno prijeđe 210 km, dolazimo do mjesečnog iznosa od cca 2.800 kn. Temeljem vještačenja eksperta kojeg su angažirali u Sindikatu Preporod zaključeno je da su stvarni troškovi 1,34 kn po prijeđenom kilometru. Ako iskoristimo gore navedeni primjer, to bi značilo da radnik koji dnevno prijeđe 210 km ostvaruje pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od cca 5.770 kn. Osobno smatram da bi trebalo definirati gornju granicu za naknadu prijevoza, pogotovo ako se uzme u obzir da bi najam stana s plaćenim režijama bio jeftiniji.

Problem 5)

Nažalost postoje pojedinci u javnom sektoru koji zlouporabom mjesta prebivališta/boravišta ostvaruju pravo na prijevoz koji im inače ne bi pripadao i takve slučajeve treba kontrolirati.

Zaključak:

Pitanje prijevoza je pitanje razumne naknade zaposleniku. Pod razumne mislim na postupanje u dobroj vjeri, uvažavajući načela pravednosti i solidarnosti, a prvi korak u tom smjeru je javna objava strukturiranih troškova za naknadu prijevoza, a potom i analiza troškova po prijeđenom kilometru.

 REGRES, BOŽIĆNICA, DAR ZA DJECU I JUBILARNA NAGRADA

Karakteristika svih navedenih materijalnih prava je da se isplaćuju automatski temeljem radnog odnosa: regres korištenjem godišnjeg odmora, božićnica i dar za djecu ako su radnici u radnom odnosu na dan dospijeća prava (6. i 25. prosinca) i jubilarna nagrada ako je radnik u kontinuiranom radnom odnosu – svakih 5 godina.

Iako je Temeljnim kolektivnim ugovorom predviđen dodatak za uspješnost na radu (članak 56.): ”za ostvarene natprosječne rezultate rada, zaposleniku se može isplatiti dodatak za uspješnost na radu”  i naknada po osnovi izuma i tehničkog unapređenja (članak 71.), u praksi navedeni modeli nisu razrađeni, već su u primarnom fokusu automatska materijalna prava temeljem radnog odnosa.

4, 8 i 10

Još jedno automatsko materijalno pravo čije uvođenje priželjkuju sindikati bazirano je na godinama staža u prosvjeti. Svaki radnik s 20+ godina staža ostvaruje pravo na 4%, radnik s 30+ godina staža ostvaruje pravo na 8% i radnik s 35+ godina staža ostvaruje pravo na 10% uvećanja osnovne plaće.

Konkretno, to bi značilo da radnik s 10 godina staža dobije uvećanje plaće za 5% (0.5% po godini staža), radnik s 20 godina staža uvećanje plaće za 14% (10% + 4%), radnik s 30 godina staža uvećanje plaće za 23% (15% + 8%) i radnik s 35 godina staža 27,5% (17,5% + 10%).

Komparativno to znači da je svaki radnik s 10 godina staža  9% ”lošiji” od kolege s 20 godina staža, odnosno 18% i 23% ”lošiji” od kolega s 30 i 35 godina staža.

Osobno smatram da u sustavu imamo dovoljno automatskih prava i da bi materijalna sredstva kojim bi se financirala ovakva prava trebalo prenamijeniti u nagradu za izvrsnost u radu.

Uvažavajući načelno solidarnosti, kroz druge propise bi trebalo honorirati one učitelje/nastavnike koji u svojem radnom vijeku, zbog objektivnih razloga, nisu mogli raditi u punoj normi i za njih osigurati povoljniju mirovinu.

LINEARNO POVEĆANJE OSNOVICE ZA 15,2%

Sindikati su u ovim pregovorima od Vlade zatražili uvećanje osnovice plaće za 15,2%. Osobno ne vidim benefit u nagrađivanju lošijih u sustavu s ogromnih 15% i najboljih s relativno skromnih 15%. Argument usklađivanja plaća ne može biti presudan dok se ne stvore ekonomski uvjeti za takav potez, a do tada se treba potruditi da motiviramo i zadržimo najbolje.

Umjesto linearnog dizanja osnovice, moguće je napraviti i druge pomake koji će olakšati posao učitelja/nastavnika (unaprijediti e-maticu i e-Dnevnik s ciljem da se ubrzaju i olakšaju administrativni poslovi, omogućiti rad na daljinu za vrijeme praznika učenika, promijeniti proceduru izricanja pedagoških mjera i dr.).

OSTALA MATERIJALNA PRAVA I PRAVA IZ GRANSKIH KOLEKTIVNIH UGOVORA

Temeljni kolektivni ugovor predviđa uvećanje plaće za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti (mr.sc.). Uvođenjem bolonjskog procesa u visokoobrazovnom sustavu u RH nestao je znanstveni stupanj magistra znanosti. Sada je moguće upisati poslijediplomske sveučilišne studije kojima se stječe znanstveni stupanj sveučilišnog specijalista (univ. spec.). Prema mojim saznanjima nije inicirano da se navedeni znanstveni stupanj uglavi u odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora i da radnicima koji su završili takav studij pripadne uvećanje plaće od 8%.

Temeljni kolektivni ugovor predviđa uvećanje plaće u slučaju postojanja posebnih uvjeta rada, a definicija takvih uvjeta prepuštena je granskim kolektivnim ugovorima. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama predviđa 129 škola s posebnim uvjetima rada, dok Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama predviđa 37 škola s posebnim uvjetima rada.  Državni pedagoški standard za osnovne i Državni pedagoški standard za srednje škole definiraju da su škole s otežanim uvjetima rada: škole na otocima, brdsko-planinskim i slabo povezanim područjima, te škole na područjima od posebne državne skrbi prve skupine. Svim zaposlenicima osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova s otežanim uvjetima rada osnovna plaća uvećava se za 10%. Smatram da bi se kroz sustav poreznih olakšica (povećavanje neoporezivog dijela plaće) trebalo pomoći ljudima na takvim područjima. Dizanje osnovne plaće može biti rješenje samo za one škole i ona radna mjesta za koje nema kandidata na javnom natječaju (u tim slučajevima osnovnica može biti i viša od 10%).

Kriteriji za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora različito su uređeni u Kolektivnom ugovoru za osnovne i Kolektivnom ugovoru za srednje škole. Trebalo bi uskladiti kriterije na način da se povoljniji kriteriji (iz Kolektivnog ugovora za osnovne škole) prepišu u Kolektivni ugovor za srednje škole.

Naknada povjereniku radnika za zaštitu na radu i sindikalnom povjereniku

O plaćanju naknade za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu (4 sata tjedno) već sam pisao i mišljenja sam da tu naknadu treba preusmjeriti na osobu koja obavlja posao stručnjaka za zaštitu na radu. Zašto bi se rad sindikalnog povjerenika (6 sati tjedno) financirao iz državnog proračuna? Zakon o radu uređuje obvezu poslodavca da sindikalnom povjereniku omogući djelovanje (zaštita i promicanje prava i interesa članova sindikata), međutim ne predviđa naknadu za rad. Svi članovi sindikata obvezni su plaćati sindikalnu članarinu i mišljenja sam da bi se rad sindikalnog povjerenika mogao financirati iz članarine, dok se iznos koji se  sada uplaćuje iz proračuna za sindikalne povjerenike treba preusmjeriti u nagrađivanje najboljih u sustavu.

Povjerenstvo za viškove i manjkove

Granskim kolektivnim ugovorima (kolektivni ugovori za osnovne i srednje škole) u ”svrhu promicanja suodgovornosti i socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u školama” ustrojilo se zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove. Koja je svrha formiranja Povjerenstva? Logično je da se usvoje jasni kriteriji temeljem kojih će se odrediti prioriteti u zapošljavanju viškova i onda te kriterije implementirati u javno dostupnu (online) bazu podataka. Ovo rješenje bi eliminiralo mogućnost pogodovanja Povjerenstva, povećalo efikasnost i povjerenje u sustav raspoređivanja viškova.

ZAKLJUČAK

U procesu sindikalnog pregovaranja Vlada RH ima za cilj zadržati troškove rada na postojećoj razini (u fazama rasta proračuna), odnosno smanjiti troškove rada (u fazama pada), dok je sindikatima cilj zadržati postojeće stanje u fazama pada odnosno osigurati povećanje plaća u fazama rasta.

Suštinski problem je što obje strane imaju isti – linearni pristup. Kada se ugovaraju materijalna prava, sve radnike prati ista sudbina.

Svjestan sam činjenice da obrazovni sustav ne treba biti ustrojen isključivo na načelima ekonomičnosti i efikasnosti, već i na načelima jednakosti i  solidarnosti. Treba težiti stvaranju mješovitog modela nagrađivanja u kojem se njeguje solidarnost i potiče izvrsnost.

U filmu ”Beskrajni dan” glavni lik razbije začarani krug na način da promijeni svoju rutinu. Na isti način mogli bi razbiti i krug besmislenog kolektivnog pregovaranja i otvoriti novo polagavlje o nagrađivanju najboljih u sustavu.

 

3 thoughts on “Prigovaranje i kolektivno pregovaranje

  1. Nažalost, tajnici vode arhivu škole, rade posao javne nabave, vode e maticu – za učenike i Carnet, vode poslove zaštite na radu i drugo…..I ZA TE POSLOVE NISU PLAĆENI

    Sviđa mi se

  2. Što je s tajnicima koji su uz sve redovite poslove i administratori eMatice, eDnevnika, provode javnu nabavu ( sa završenom edukacijom) ? Postoji li mogućnost vrednovanja i tog rada u smislu nagrađivanja ili povećanja plaće?

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s