Praksa rada učitelja/nastavnika u vrijeme praznika učenika razlikuje se od škole do škole.  Ujednačenje prakse moglo bi se postići implementacijom rad na daljinu za sve odgojno-obrazovne radnike.

Što je rad na daljinu, kako je uređen u hrvatskom zakonodavstvu i koje su pretpostavke za rad na daljinu učitelja i nastavnika? Pročitajte u tekstu koji slijedi.

Koja je definicija rada na daljinu?

Okvirni sporazum o radu na daljinu definira ga kao oblik izvođenja rada (u okviru radnog odnosa) uz uporabu informacijske tehnologije u kojemu se posao, koji bi se mogao obavljati u prostorima poslodavca, obavlja izvan tih prostora.

Koje su karakteristike rada na daljinu?

• lokacija rada je neovisna o lokaciji poslodavca,
• uporaba informacijske tehnologije,
• dobrovoljni karakter.

Kako je rad na daljinu definiran u RH zakonodavstvu?

Zakon o radu rad na daljinu definira kao rad na izdvojenom mjestu rada koji se ugovora ugovorom o radu i sadrži sljedeće odredbe:

• radno vrijeme,
• opremu za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti i održavati,
• uporabu vlastite opreme radnika i naknadu troškova,
• naknadu drugih troškova radnika vezanu za obavljanje poslova,
• način osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Prema Mišljenju Ministarstva rada iz 2011. pri ocjeni radi li se o izdvojenom mjestu rada nije odlučno sjedište poslodavca, odnosno prebivalište radnika, već radni prostor koji nije prostor poslodavca.

Koja je svrha rada na daljinu u školi?

Škole, u pravilu, ne mogu osigurati iste uvjete (informatičku opremu i prostor) za sve radnike u školskom prostoru, tijekom praznika učenika. Ako škola nema dovoljno kapaciteta, dio radnika bi mogao kvalitetnije obaviti posao u vlastitom prostoru, dok bi ostali radnici imali bolje uvjete rada u školi.

Na koji način je rad na daljinu uređen?

Svi radnici koji bi željeli raditi na izdvojenom mjestu rada trebali bi sa školom sklopiti aneks ugovora o radu u kojem bi definirali radno vrijeme (precizirati trajanje radnog dana i način vođenja evidencije radnog vremena), škole bi trebale osigurati potrebnu opremu (računalo) ili osigurati naknadu za korištenje računala radnika i nadoknaditi radniku troškove električne energije i pristupa internetu. Radni prostor radnika trebao bi zadovoljavati sigurnosne uvjete iz propisa koji uređuju zaštitu na radu i zaštitu od požara, te ostaje otvoreno pitanje ozljede na radu na izdvojenom mjestu rada.

Postoji li rad na daljinu u praksi?

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi člankom 42. predviđa mogućnost organizacije nastave u kući za učenike koji zbog bolesti ne mogu polaziti nastavu. Obavljanje odgojno-obrazovnog rada izvan prostora poslodavca ima obilježja rada na izdvojenom mjestu rada.

 Zaključak

Izmjenama propisa (prvenstveno Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) trebalo bi predvidjeti sklapanje ugovora o radu koji omogućuje izvođenje rada na daljinu, uzimajući u obzir specifičnosti rada u školi. Radnici koji bi radili na daljinu ne bi ostvarili pravo na naknadu za prijevoz, međutim kao kompenzacijska mjera može se predvidjeti amortizacija za korištenje računala, energenata i pristupa internetu.

Poslovi učitelja i nastavnika mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije: odgojno-obrazovni poslovi i ostali poslovi. Prvi korak u implementaciji rada na daljinu u školstvu trebao bi omogućiti izvođenje ostalih poslova na daljinu. U drugom koraku, na daljinu bi se mogli obavljati i odgojno-obrazovni poslovi, kao i poslovi tajnika i voditelja računovodstva,  a o tome više u nekom drugom tekstu.