Je li povećanje osnovice najbolji model za povećanje neto plaće zaposlenika?
Kako se računa bruto plaća u školi i što sve utječe na visinu plaće možete pročitati u tekstu Osnovica ili koeficijent.
Kada se govori o povećanju osnovice od 3% onda se misli na bruto povećanje plaće.
Prikazat ću o kolikom povećanju se radi na primjeru plaće nastavnika koji radi u Zagrebu u punom radnom vremenu, ima 8 godina staža i nema uzdržavanih osoba na poreznoj kartici.
Bruto plaća nastavnika iz primjera iznosi 8.500,00 kuna, a neto je 5.950,00 kuna.
Koliko iznosi povećanje plaće?
Na plaći iz primjera bruto povećanje iznosi 250,00 kuna odnosno 143,00 kune u neto iznosu (neto je 57% bruto iznosa).
Neto povećanje ostaje isto u slučaju da nastavnik iz primjera ima jednu uzdržavanu osobu na poreznoj kartici.
Neto se povećava ako nastavnik ima dvije ili više uzdržavanih osoba na poreznoj kartici i u tom slučaju neto povećanje iznosi 200,00 kuna (neto je tada 80% bruto iznosa).
Postoje li i drugi modeli povećanja neto primanja?
Bruto povećanje osnovice za 3% na neto plaći od ~6000,00 kuna će za većinu zaposlenika donijeti povećanje od 145,00 do 154,00 kune mjesečno, ovisno o tome koliki prirez plaćaju.
Ministar financija Marić najavio je povećanje neoporezivih primitaka s 2.500,00 na 7.500,00 kuna.
Božićnica i regres u 2018. godini iznosit će 2.500,00 kuna što znači da bi se moglo isplatiti dodatnih 5.000,00 kuna neoporezivo.
Na primjeru nastavnika godišnje bruto uvećanje iznosi 3.000,00 kuna, dok bi neto ostvario uvećanje od samo 1.704,00 kuna.
Za neto uvećanje plaće od 5.000,00 kuna godišnje (koliko se može dodatno isplatiti neoporezivo) trebalo bi osigurati povećanje osnovice od skoro 9% ili bruto iznos viši od 9.000,00 kuna za nastavnika iz primjera.
Brojevi govore sami za sebe te bi svakako bilo poželjno da se u fokus stave i materijalna primanja koja najviše povećavaju neto primitke zaposlenika u školama.
Tajnik škole 
Da, djelomice ste u pravu, no takovi komentari neće umanjiti učiteljima njihovu plaću, ali tajnicima sigurno neće ni na koji način pomoći da se izbore za ravnopravni koeficijent. Tajnici su manjina koja mora prisiliti većinu da ih podrže, napadima sigurno neće. Pritisak putem SHU je sigurno dobar način, po meni nije donio ništa značajno, ali je ipak bolje od prethodnog omalovažavanja tajnika preko koeficijenta koji je bio i ostao manji od koeficijenta računovođe. Po meni ne treba napadati učitelje da ne rade svoj posao. Nisu tajnici ti koji su na to pozvani niti stručni procjenjivati, nego treba stalno postavljati na svim razinama upit, je li rad tajnika manje odgovoran i stresan od rada učitelja i čime je to izmjereno? Stupanj obrazovanja nije upitan jer se isti stupanj obrazovanja zahtijeva za oba radna mjesta. U čemu je dakle razlika između rada tajnika i rada učitelja? Ako je strukturom radnog vremena učitelja i stručnih suradnika napravljena prilagodba težini njihova rada, ostaje da njihovi koeficijenti moraju biti izjednačeni s našima ili obratno! Smatram kako je to argument koji nam daje za pravo tražiti ravnopravno plaćeni rad i da tako postavljeni problemski zadatak daje tajnicima legitimitet za ispravljanje nepravde. Onoga trena kad si dopustima da nas navuku da se žalimo na učitelje, već smo izgubili ne samo bitku za izjednačavanje koeficijenata, nego i barem jedan solidan auto gledajući vremensko razdoblje od samo pet godina.
Sviđa mi seLiked by 1 person
Slažem se u potpunosti. Namjera mi nije, kako sam i napisao, nekoga omalovažavati, nego realno sagledati opseg poslova u ustanovi. Očita je činjenica da zakonodavac odnosno osobe koja rade na izmjenama koeficijenata nemaju pojma što mi radimo i koju odgovornost snosimo.
U čitavom zapadnom svijetu je radnik plaćen onoliko koliko je zamjenjiv. Realno, svaka baba u Zagrebu na šalteru ima veću plaću od nas. Ovaj posao sam učio doslovno 3 godine i još uvijek ga učim. Ponovit ću, zašto bih ja bio u 7 sati na poslu i u 3 išao kući, ako ostatak uprave s ravnateljem radi 6 sati dnevno? Za manje novaca!
Zamislite da tajnici štrajkaju 3 dana. Kaos u 3000 škola.
A to neće inicirati nikakva udruga ili sindikat koji se izbori za 100 kuna povišice.
Sviđa mi seSviđa mi se
Na stranici preporoda objavljen je prijedlog Uredbe u pogledu koeficijenata.
http://sindikat-preporod.hr/rast-placa-komu-i-koliko/
Koliko vidim, opet će jedna od 2 osobe u školi koje zaista i odrade 8 i više sati u školi, imati koeficijent manji nego što trenutačno imaju učitelji koji su u 11.30 sati na putu kući. Učitelji će naravno imati koeficijent koji se bliži sadašnjim mentorima.
Ovo je zaista omalovažavanje i šamarčina.
Sviđa mi seSviđa mi se
Svakako se slažem s prethodnim komentarom, međutim nije problem u tome što učitelji idu kući, jer je to u zakonskim okvirima dozvoljeno, nego što nemamo osobu koja može i zna progurati i prezentirati statističke argumentirane podatke onima koji donose odluke o koeficijentima, ali i medijima, koliko je naš rad plaćen, za koliko je kuna prosječni tajnik zakinut u deset godina u odnosu na plaću isto tako obrazovanog ne samo učitelja nego i tajnika u nekoj drugoj javnoj službi istog ranga i istog stupnja obrazovanja.
Sviđa mi seSviđa mi se
Mene osobno nepravde užasno smetaju i ne slažem se s time da nije problem što netko radi nekoliko sati dnevno, a računa mu se osmosatni radni dan u istoj ustanovi.
Čistačice efektivno rade 2 sata dnevno i imaju 1500 kuna manju plaću od mene. Kuharice se slome svaki dan i imaju par sto kuna veću plaću od čistačica. Učitelj likovne kulture ne zna što bi od dosade u zbornici dok učitelj hrvatskog ni ne vidi zbornicu od gužve…. za istu plaću. Učitelji razredne nastave u 11.30 kreću kući i sa smjenama dobiju plaću da sam se smrznuo. Pedagog, psiholog … ne znam što uopće rade i u školi su na fejsu 6 sati dnevno ili toliko sati melju kako su u “gužvi”. Koja je svrha knjižničara? Da se razumijemo, ne podcjenjujem ničiji posao, ali efektivni prosjek rada učitelja u mojoj školi je 4 sata dnevno.
Jesam li ja budala što sam uredno do 15 sati na radnom mjestu? Izgleda da jesam.
Predodžba je većine ljudi s kojima sam razgovarao, je ta da mi kuhamo kave ravnatelju i javljamo se na telefon?
Jedini način po meni jest da ravnatelji nešto potegnu, a i da mi prestanemo biti pognute babe koje šute i rade.
Sviđa mi seSviđa mi se