Izmjenom članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, školskim ustanovama propisana je obveza donošenja pravilnika kojim bi trebali urediti način i postupak zapošljavanja te sastav povjerenstva koje sudjeluje u natječajnom postupku (dalje: Pravilnik). U ovom tekstu fokus je stavljen na posebno povjerenstvo te načine vrednovanja i ocjenjivanja kandidata na natječaju.
POSEBNO POVJERENSTVO
Pravilnikom bi trebalo urediti sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata.
Tko može biti član povjerenstva?
Svaki zaposlenik škole kojeg imenuje ravnatelj.
Može li ravnatelj biti član povjerenstva?
Može. U tom slučaju pravilnikom se može propisati da je ravnatelj član povjerenstva.
Koliko članova može biti u povjerenstvu i tko bi mogao biti član?
U povjerenstvu mogu biti 3 člana, ali ako ih je više, trebao bi biti neparan broj.
- varijanta – ravnatelj, stručni suradnik i učitelj/nastavnik sustručnjak (ako je natječaj za prof. matematike, onda matematičar). Ako škola nema sustručnjaka, tada član može biti predstavnik aktiva ili druga osoba koju odredi ravnatelj.
- varijanta – povjerenstvo bez ravnatelja. Nakon što povjerenstvo donese odluku, predlaže kandidata(e) ravnatelju koji odabire jednog kandidata kojeg će predložiti školskom odboru.
Hoće li se rad u povjerenstvu financijski honorirati?
U ovome trenutku nisu predviđena sredstva iz državnog proračuna za rad članova povjerenstva. U teoriji škole mogu financijski honorirati članove iz vlastitih sredstava.
KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJE KANDIDATA
Kako možemo vrednovati kandidate na natječaju?
U državnoj upravi kandidati se u pravilu testiraju pisano i usmeno, a iznimno se provodi i psihološko testiranje.
Zbog specifičnosti odgojno-obrazovnog posla u školi bi mogli vrednovati i ogledni sat.
Pisano testiranje
Mišljenja sam da je ovaj model testiranja (kako se provodi u državnoj upravi) odličan za dio zaposlenika: tajnike škola, voditelje računovodstva i administratore, dok bi za odgojno-obrazovne djelatnike trebalo napraviti prilagodbu.
Esej – učitelji/nastavnici bi dobili esejsku temu koju bi obradili u prostorijama škole.
Pripreme za nastavu – učitelj/nastavnici bi dobili literaturu i trebali bi izraditi pripremu za jednu nastavnu jedinicu u prostorijama škole.
Mogući elementi koji bi se ocjenjivali: stručnost, jezgrovitost, gramatička i pravopisna točnost.
Usmeno testiranje
Oblik testiranja koji se i do sada provodio u školama, no nije mogao biti eliminacijski kriterij. Ovisno o školi, neke već sada imaju i povjerenstva koja sudjeluju u izboru kandidata.
Novina je to što bi sada trebalo propisati ujednačeni način ocjenjivanja svih kandidata na usmenom testiranju.
Psihološko testiranje
Psihološko testiranje bi mogle provoditi škole koje imaju zaposlenog stručnog suradnika psihologa i koje imaju dovoljno vlastitih sredstava za kupovinu testova.
Ogledni sat
Model testiranja učitelja/nastavnika koji u praksi neće biti moguće provesti. Za provođenje oglednog sata potrebna je testna grupa učenika, zato što kandidat na natječaju ne može umjesto zaposlenog učitelja/nastavnika održati sat.
Video-uradak
Kandidati na natječaju snimaju video-uradak u kojem obrađuju dio nastavne jedinice. S ovim modelom u fokusu je ocjenjivanje transfera znanja kandidata na natječaju.
Drugi oblici testiranja
Ako radite u školi ili tražite posao u školi, u komentarima slobodno napišite kakav model vrednovanja bi po vama bio najbolji.
Zaključak
Postavilo se pitanje treba li čekati pravilnik Ministarstva prije donošenja školskog pravilnika. Ministarstvo je 22. 2. 2019. uredima državne uprave i Gradskom uredu dostavilo dopis u kojem ističe da pravilnici nisu međusobno vezani i da ne postoje zapreke da ga školske ustanove (uz suglasnost državne uprave) donesu.
Školske ustanove do sada nisu imale mogućnost provođenja testiranja kandidata, što je za posljedicu imalo automatsku prednost kandidata koji temeljem posebnog zakona ostvaruje pravo prednost pri zapošljavanju. Donošenjem pravilnika školske ustanove imaju mogućnost samostalno propisati način i kriterije vrednovanja kandidata na natječaju koji bi trebali rezultirati zapošljavanjem najboljeg kandidata.
Ostaje problem (materijalnog) vrednovanja rada članova povjerenstva. Za učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji će raditi u povjerenstvu mogli su se predvidjeli dodatni bodovi u Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
Završno bi napomenuo da tajnici škola ne bi trebali biti članovi povjerenstva zato što će i bez te funkcije obavljati većinu poslova u natječajnom postupku (pisanje odluke o imenovanju povjerenstva i teksta natječaja, urudžbiranje prijava, obavještavanje kandidata o rezultatima natječaja itd.).
Tajnik škole 
Može li član povjerenstva za testiranje biti član školskog odbora?
Sviđa mi seSviđa mi se
Uvođenjem Pravilnika o načinu i postupku zapošljavanja u školskoj ustanovi otvara se mogućnost teorija izbora OŠ. Jedna osnovna škola traži samo intervju, druga škola traži usmeni dio i intervju. Ono što me zanima, kako je moguće da ista škola izvodi pod istim kriterijima vrednovanje ,ali prvi put je ponuđena rang lista vrednovanja naših županijskih uspjeha ( točan naziv ne znam), na kojima dobivamo bonus bodove a drugog puta ne ?
Sviđa mi seSviđa mi se
Po internom pravilniku ravnatelj bira na koji način će vršiti testiranje, što otvara vrata svakakvim makinacijama. Preporuka je usmeno. Pismeno bi se trebalo vršiti za tajnike i računovođe.
Navedeni noviteti su po meni glupost radi zadovoljavanja javnosti i dodatan neplaćeni i obiman kamen za tajnika koji je i dalje plaćen 500 kuna manje od osobe koja radi 3 sata dnevno.
Sviđa mi seSviđa mi se
Sramota, nakon dobivene diplome, položenog stručnog ispita, sad još i pismeno testiranje, odnosno vrednovanje kandidata za rad u školama. Ti koji donose kojekakve Pravilnike nikad ne bi bili na pozicijama na kojim su sada da im se na takav način uvjetovalo njihovo zaposlenje.
Sviđa mi seSviđa mi se
Kako provoditi psihološko testiranje kada u školi nema psihologa? I bez obzira na to trebali bi dobiti nekakav univerzalni upitnik za usmeno/pismeno testiranje. Ideja nije toliko loša ali kao i sve kod nas poprilično nedorečeno.
Sviđa mi seSviđa mi se
Budući da se Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja u školskoj ustanovi mora dostaviti Uredu državne uprave na dobivanje suglasnosti postoji nedoumica. Treba li poslati prijedlog Pravilnika, pa po dobivanju suglasnosti Školski odbor usvaja konačni Pravilnik ili donijeti akt pa ga dostaviti Uredu državne uprave. U preambuli Pravilnika se mora navesti KLASA i URBROJ suglasnosti Ureda! Samim tim se Pravilnik mijenja jer prilikom donošenja samog akta nemamo suglasnost Ureda! ???????
Sviđa mi seSviđa mi se
Suglasnost se daje na pravilnik, ne na prijedlog pravilnika
Sviđa mi seSviđa mi se
Pojasnite mi postupak!
Sviđa mi seSviđa mi se
Vrednovanje kandidata ima smisla samo ako su kriteriji istovjetni za cijelu RH. U protivnom ne može se postići dostupnost radnog mjesta svima pod jednakim uvjetima. Pitam se tko bi htio ući u povjerenstvo koje će morati testirati kandidate, obaviti intervju ili slušati ogledni sat desetaka kandidata, a sve bez naknade.i onda biti ”kriv” svakom kandidatu koji ne prođe. Prosvjetne vlasti trebaju biti kreativnije u pisanju zakona. Ovo rješenje jedno je od najgorih do sada. Mislim da neće biti dugog vijeka.
Sviđa mi seSviđa mi se
ODGOVOR GOGI
Usvojite pravilnik na školskom odboru. pa ga potom dostavite Uredu i tražite suglasnost na taj pravilnik Kada suglasnost dobijete objavite Pravilnik i primjenjujete po stupanju na snagu.
Sviđa mi seSviđa mi se