Deset od jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi  potpisalo je Dodatak III. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Koja materijalna prava su ugovorena?

Osnovica je povećana za 5% odnosno na 947,18 eura bruto i ona će se primjenjivati od 1. listopada 2023. i za cijelu 2024. godinu.

Božićnica je povećana na 300,00 eura.

Ugovorena je uskrsnica (za zaposlenike koji su na dan Uskrsa u aktivnom radnom odnosu) u visini od 100,00 eura.

Ugovorena je naknada troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada u iznosu do 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše 66,37 eura mjesečno.

Koja nova prava su ugovorena?

Umjesto jednog dana odsutnosti s posla zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga, TKU predviđa ukupno 3 radna dana tijekom jedne kalendarske godine.

Propisano je brisanje pisanog upozorenja na obvezu iz radnog odnosa nakon tri godine, te se istekom tog razdoblja smatra da takvog upozorenja nije bilo.

Što je obećano do 1. 3. 2024. po pitanju daljnjih povišica?

Vlada se obvezala da će novi Zakon o plaćama zajedno s pripadajućim uredbama stupiti na snagu do 1. 3. 2024., odnosno ako navedeni propisi ne stupe na snagu do predviđenog roka pristupa se pregovorima za novu osnovicu u 2024. godini.

Koliki su novi koeficijenti?

Novi koeficijenti nisu službeno objavljeni od strane Vlade, ali je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, u Facebook grupi Školska zbornica iznijela predložene postotke rasta u odnosu na postojeće koeficijente.

Plaća bi nastavnicima, učiteljima i stručnim suradnicima trebali rasti barem 10%.

Koeficijenti tajnika škola i voditelja računovodstva bi se trebali približiti (znači da će se razlika smanjiti, ali će i dalje postojati) koeficijentima učitelja, nastavnika i stručnih suradnika s položenim stručnim ispitom.

Koja je problematika ovakvog pregovaranja o koeficijentima?

U zadnjem e-Savjetovanju povodom Izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi malo manje od 400 tajnika škola i voditelja računovodstva uključilo se zbog diskriminirajućeg statusa.

Istaknuto je da su do 2013. koeficijenti tajnika škola bili izjednačeni s koeficijentima učitelja, nastavnika i stručnih suradnika s položenim stručnim ispitom (voditelji računovodstva su imali čak i malo viši koeficijent).

Od 2013. do 2019. političkom odlukom koeficijent tajnika škola je smanjen za 9% u odnosu na koeficijent učitelja i nastavnika. Od 2019. do danas razlika je 6% u korist učitelja i nastavnika.

Od 2013. kvantiteta posla se kontinuirano povećava, a koeficijent je niži.  U kojem usporedivom sektoru se stvarni posao povećava, dok se materijalna kompenzacija za složenost tog posla (koeficijent) smanjuje?

Kako bi sindikati reagirali da se norma učitelja i nastavnika svake školske godine povećava za 1 sat, dok se ne dođe do norme 40 za sve predmete?

Tko je izradio nove koeficijente za tajnike škola i na temelju kojih kriterija su oni određeni?

U osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Zakonom o plaćama istaknuto je: ”provest će se vrednovanje radnih mjesta pomoću unaprijed definiranih kriterija i na temelju toga će se utvrditi koeficijenti za obračun plaća za radna mjesta.”

Zakon je predvidio šest kategorija na temelju kojih bi se trebalo provesti vrednovanje koeficijenata.

Kako Zakon još nije ni u drugom čitanju, a prosvjetni sindikati su već dobili nove ”hibridne koeficijente”, čini se da će propisani kriteriji biti mrtvo slovo na papiru.

U emisiji Otvoreno (25.10.2023.) ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavio je i e-Savjetovanje o uredbi s koeficijentima nakon stupanja Zakona o plaćama na snagu.

Vjerujem da je masovnije uključivanje tajnika škola i voditelja računovodstva u e-Savjetovanje (i ono koje je bilo vezano za Zakon o plaćama) razlog zašto su se odlučili smanjiti razliku u odnosu na koeficijent učitelja.

Ponuđene su mrvice, vjerujem da ima dovoljno motiviranih kolega da se masovnije očitujemo što o njima mislimo i koji su objektivni razlozi zbog kojih zaslužujemo više.